Jeste li znali?

Zašto voda postaje mutna?

Mliječni ili mutni izgled vode često se pripisuje algama, ali je u većini slučajeva uzrokovan mikroskopski sitnim česticama koje su premale da bi ih pješčani filtar uhvatio.

Zanimljivost je da je uzrok često loša pH ravnoteža, jer pH izvan idealnog raspona (7.2 - 7.6) sprječava klor da djeluje učinkovito i uzrokuje taloženje minerala.

Crna alga - najtvrdokorniji neprijatelj

Crna alga zapravo nije obična alga, već vrsta cijanobakterije koja razvija izuzetno tvrdokorne slojeve sluzi i debelu zaštitnu stijenku.

Zanimljivo je da ona prodire u fuge i mikropukotine unutar bazena, zbog čega je klasično šok-kloriranje često neučinkovito.

Za njezino uklanjanje potrebno je mehanički brusiti ili četkati ta mjesta prije kemijskog tretmana.

Kloramin – krivac za "klor miris"

Ljudi često misle da bazen "smrdi po kloru" zbog previše klora, ali jak miris klora znak je NEDOSTATKA aktivnog klora i loše filtracije.

Miris uzrokuju kloramini, spojevi koji nastaju kada se aktivni klor veže s dušikom (iz znoja, urina, kozmetike). Kloramini su ti koji iritiraju oči i dišne puteve, a pravilnim šok-kloriranjem (ili "razbijanjem" kloramina) miris nestaje.

Oštećenje strojarnice zbog lošeg pH-a

Nepravilno održavanje kemije vode ne utječe samo na plivanje, već i na bazensku opremu:

Nizak pH (kiselost): Korozivan je i može nagrizati metalne dijelove pumpe, grijača i filtera, skraćujući im vijek trajanja.

Visok pH (lužnatost): Uzrokuje nakupljanje kamenca (mineralnih naslaga) na unutrašnjosti cijevi i filtera, smanjujući protok i učinkovitost grijanja.

"Pink Slime" (ružičasta sluz)

Iako rjeđa, ružičasta ili narančasta sluz nije alga, već bakterija let. Serratia marcescens.

Zanimljivo je da ona uspijeva u uvjetima gdje je klor prisutan, ali se često skriva unutar uskih cijevi, filtera i crijeva, odakle je teško iskorijeniti je samo kemijom.

Pijesak u filteru ima rok trajanja

Pijesak u pješčanom filtru treba mijenjati otprilike svakih 5 godina.

Zanimljivost je da se s vremenom zrnca pijeska (kvarcni pijesak) zaobljuju i poliraju trenjem. Kada postanu preslatka, ne mogu učinkovito uhvatiti čestice nečistoće, što dovodi do lošije kvalitete filtracije, bez obzira na kemiju vode.

"Mrtvi" travnjak zbog previsoke košnje

Dok većina ljudi misli da je niža košnja urednija, nepostepena košnja može ubiti travu.

Ako se odjednom skine više od jedne trećine visine vlati, trava doživljava šok (poput amputacije). Time se smanjuje sposobnost fotosinteze, što rezultira "spaljenim" smeđim mrljama i osjetljivošću na bolesti i sušu.

Debeli sloj smeđeg "filca" (eng. Thatch)

Nestručnim košnjom (ostavljanjem pokošene trave) i prečestim navodnjavanjem, s vremenom se stvara debeli sloj organskog materijala i mrtve trave zvan thatch (filc).

Ovaj sloj djeluje poput spužve; sprječava prodiranje vode, zraka i hranjivih tvari do korijena, što guši travu i stvara idealno okruženje za gljivične bolesti.

Pretjerano navodnjavanje - krivac za plitke korijene

Ljudi često zalijevaju travnjak kratko i prečesto. Ovakvo navodnjavanje potiče korijenje da raste plitko (blizu površine), jer voda ne prodire duboko.

Kada nastupi suša, travnjak se puno brže suši jer korijenje nema pristup dubljoj vlazi. Naša preporuka je rjeđe, ali duboko zalijevanje kako bi se potaknuo rast dugog, otpornog korijena.

Gnojidba samo jednom godišnje – promašena svrha

Travnjak ima specifične potrebe za hranjivim tvarima tijekom različitih godišnjih doba.

Gnojidba samo jednom godišnje često je neučinkovita. Trava će potrošiti sve nutrijente unutar nekoliko tjedana, a ostatak sezone će patiti od nedostatka hrane, što rezultira slabom bojom i povećanom osjetljivošću na korov.

Korov kao indikator problema

Nestručni vlasnici vide korov samo kao estetski problem. Pojava specifičnog korova često ukazuje na temeljni problem u tlu.

Npr. trputac se pojavljuje na zbijenom tlu kojem nedostaje prozračivanja, a mahovina uvijek ukazuje na previše vlage i prekiselo tlo.

Voda se troši dok isparava

Ako je sustav postavljen da se aktivira u podne, to je izrazito neučinkovito.

30% ispuštene vode može ispariti prije nego što je biljke uopće apsorbiraju zbog sunca i vjetra.

Pravilno postavljeni sustavi navodnjavanja uvijek se programiraju za zalijevanje u ranim jutarnjim satima (između 4 i 6 ujutro) kada je temperatura najniža.

Pretjerano zalijevanje kao krivac za gljivične bolesti

Mnogi vlasnici misle da je više vode bolje, što dovodi do prekomjernog zalijevanja.

Previše vlage u tlu ne samo da guši korijen, već stvara idealne uvjete za razvoj gljivičnih bolesti (poput hrđe ili pepelnice). Tako nestručno postavljen sustav može učiniti više štete nego koristi, zahtijevajući dodatne tretmane i troškove.